06.03.2006

Preduzeće za proizvodnju mehanizama, aparata i komponenata „Mehanizmi B“ jedinstveno je u Gradišci i šire po činjenici da kompletnu proizvodnju plasira na strano tržište. Riječ je o poluproizvodima i sklopovima za kućanske aparate i aparate za ličnu njegu, te satne brojače za industriju. U ovoj savremenoj fabrici, koja po svemu liči na najsavremenije svjetske fabrike, sve funkcioniše besprijekorno.
-Trenutno smo angažovali 41 radnika, 35 u proizvodnji i šest u logistici. Očekujemo da ćemo sredinom ove godine povećati broj radnika na 60, a isto tako i mjesečnu realizaciju, koja trenutno iznosi oko 20 hiljada eura, kaže Karaulac.
Preduzeće „Mehanizmi B“ u Gradišci radi već 16 mjeseci ispunjavajući sve zahtjeve vezano za kvalitet i estetiku proizvoda. Osim toga poklanja se i velika pažnja uslovima rada i standardu radnika, po čemu su takođe „Mehanizmi B“ jedinstveni ne samo u Gradišci, već i znatno šire. Direktor Karaulac ističe odličnu saradnju sa gradiškim „Standardom“, ali i namjeru upošljavanja još nekoliko ovdašnjih preduzeća, koji bi za njihove potrebe proizvodili pojedine komponente. Proizvodi iz ove fabrike posredstvom slovenačke „Iskre“ odlaze za potrebe „Filipsa“, a potom završavaju na tržištu Evrope, Azije i drugih kontinenata.
Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4]

Autor: Boško Grgić
02.03.2006

Na dramatičnu situaciju zbog zagadjivanja pitke vode nekontrolisanim odlaganjem otpada s farmi i klaonica u području rijeke Save, prvenstveno opština Gradiška i Srbac, ukazano je na savjetovanju čiji je domaćin u srijedu bila Agencija za lokalni razvoj Gradiške. Na skupu kojem su prisustvivali predstavnici različitih udruženja poljoprivrednika i farmera te više opštinskih institucija konstatovano je da su najveći izvori zadjađenja takođe i umjetno i stajsko đubrivo, gradska kanalizacija, nekontrolisana primjena zaštitnih sredstava u poljoprivredi.
- Rezerve pitke vode su sve manje a očuvanje ovog resursa svedeno je na slučajne i povremene aktivnosti. Problem odlaganja otpada, naročito iz klaonica i s farmi je sve izraženiji. Naša istraživanja pokazuju da čak 75 odsto uginule živine se zakopava na nedozvoljenim mjestima dok samo 3 posto završava u posebno pripremljene jame, - rekao je doktor Petar Gvero, član tima Lokalne inicijative razvoja iz Banjaluke čije projekte na sprečavanju zagađenja vode finansira Regionalni centar za okoliš i životnu sredinu Srednje i Istočne Evrope. Inače, u ovom dijelu RS, saglasilo se više diskutanata, uginule životinje se bnacaju u rijeku Savu, što predstavlja neshvatljiv atak na prirodu.
Savjetovanje u Gradiški, prema navodima Vesne Marinković, vođe projekta, predstavlja početak aktivnosti na podizanju svijesti stanovništva o posljedicama zagadjenja vode:
- Ovaj projekat će pomoći klaoničarima i farmerima da na vrijeme steknu nova znanja o standardima koje će morati ispunjavati da bi obavljali ovu privrednu djelatnost. Mi nastojimo da oni steknu neophodna znanja o pravilnom korištenju zaštitnih sredstava i upravljanju otpadnim vodama u svojim domaćinstvima, - naglasila je Marinković najavljujući kontinuitet savjetovanja, tribina, okruglih stolova i drugih skupova u regiona savskog i dunavskog sliva. Veće slike ovdje... [1] [2]

Autor: Milan Pilipović
01.03.2006

Dok su Gradištani vjerovali da su se oprostili od zime započinjući obimne radove u voćnjacima i na njivama, na njihovo veliko iznenadjenje u ponedjeljak je osvanuo novi snijeg. Njegova visina je rekordna ove godine ali većih poteškoća u saobraćaju nema. Ipak, novom sniježnom pokrivaču najviše su se obradovala djeca praveći nove grudve. Veće slike ovdje... [1] [2] [3]

Autor: Milan Pilipović
01.03.2006

U kafani «Bagrem» kod Krmka u Kozarskoj Dubici, po nekoliko dana u sedmici zasijeda nweformalna gradska skupština sastavljena od ovdašnjih mudraca i šaljivdžija kojom predsjedava Simo Brdar, istoričar, putopisac, sakupljač izvornih pjesama, pjesnik, pripovjedač, autor dokumentaraca o ljudima Kozare i Potkozarja a povrh svega lider medju šeretima. Ova titula mu je, priznaje Simo, ponajdraža, ona mu je dika i ponos. Zato nije čudo što ga Uroš, Kufer, Čarli, Stole i konobarica Stoja zovu dragotinjskim đavolom. Dragotinja kod Prijedora koja odskora ima status kneževine je Simino rodno selo. - U dragotinji svake godine biramo kneza kojeg prvo predložimo pred zadrugom pa tek onda preko starijih i dokonim žena, mahom udovica damo na javnu raspravu od kuće do kuće. Tu se mogu čuti nesvakidašnje priče kao ona da su u Dragotinji kopajući bunar na dvanaestom metru pronašli svračije gnijezdo puno svježih jaja, - priča Simo u šta malo ko vjeruje ali ne skrivajući odzševljenje njegovom bujnom maštom kao najvećim zavičajnim naslijeđem. Tako on, okružen susjedima, rođacima i prijateljima, rijetko kad zaobilazi i filozofske misli pokojnog đeda Dragana:
- Moj đed je davno došao do zaključka da je noć okrugla, svjetlija s jedne strane na kojoj je fina plava tačka! – prisjeća se Simo nailazeći na oduševljenje društva koje se već podobro zagrijalo viljamovkom i šljivovicom od dragotinjskog voća.
- Mani Simo filozofiju i nauku, deder ti pripovidi nama o onom Saviću iz Moštanice i njegovom mačku, - upozori ga Čarli skreću priču na drugu stranu, a đeda Dragana ostavi za drugu priliku:
- Velika je to bruka i nevolja, započe bez mnogo oklijevanja Simo Brdar zadjenut crnim šeširom, po glavi našeg dragho Savića. Elem, minirao on panjeve u šumi pa mu u glavu došlo kako da se osveti mačku zulumćaru koji mu je tog dana potamanio cijelo jato pilića pa se još odvažno i prkosno šepuri pored eksploziva uporno gazdu udarajući repom po obrazima.Privezao mu Savi eksploziv na ledja a fitilj prikresao upaljače misleći da će on u šumu pa taMO Bogu na istinju. Kad ne lezi vraže, kada je plamen počeo da šišti, mačak strelovito jurnu pravo u kuću punu čeljadi. Svi se razbježaše kao da ih juri NATO pakt a mačak se stušti pod krevet. Prizivao ga Savić u panici, molio da izađe ali bez koristi sve dok ne odjeknu eksplozija, rastupi se krevet, ispade prozor plus pola zida a domaćin osta ležati u lokvi krvi. Sljedeća dva mjeseca vidao je rane u sisačkoj bolnici, - slikovito će Simo pozivajući društvo da nazdrave u zdravlje hrabrog Savića, kojem niko ne pomenu ime i za mačkovu dušu. Ali, da bude sve po drugima, Simo ne propusti priliku i da se našali na vlastiti račun, podstaknut pitanjem Stojana Banjca, bivšeg opštinskog sluižbenika a sada uzornog proizvođača jabuka.
- A kako ti ono Simo iz Dragotinje uđe u svijet i civilizaciju! – odbrusi Banjac.
- Ušao brate u rikverc, na zadnjicu i na leđa, zato uvijek kaskam u životu. Za nas iz Dragotinje Prijedor je predstavljao novo doba, civ iliziaciju i napredak. Medjutim, svi smo putovali vozom koji je od Ljubije do Brezičana išao normalno, prvo lokomotiva pa vagoni a kada mi uđemo on u rikverc sve do Prijedora. Kada tu izađemo, pola dana nam je trebalo da shvatimo gdje smo, da nam strane svijeta ponovo sjednu tamo gdje su uvijek bile. Dok se priberemo, dan nas prođe, - zaključuje Brdar, sipajući jednu za drugom nesvakidašnje priče duhovitih zemljaka. A da ni mladje generacije ne zaostaju za starijim, dokazao nam je stihom:
- Ni jezik više nije fini, sitni vez, danas i kada mater psuju, ne psuju kako se psovalo nekad nego u carski rez, - izdeklamova Simo nagrađen kafanskim aplauzom te podiže zdravicu društvu u kafani «Bagrem» kojem je, konobarica Stoja, upravo dodala novu turu pića. Veće slike ovdje... [1] [2]

Autor: Milan Pilipović
27.02.2006

Prilikom gostovanja u Gradiški prošlog petka Baja Mali Knindža se pohvalio društvu da mu je najveće zadovoljstvo uloga dadilje.
- Ja sada najviše razmišljam o djeci a onda o pjesmi jer ih imam četvoro. Sve ih treba izvesti na pravi put, nije to lako i zato dok sam na pozornici, to mi je u pameti. Srećom, za sada mi dobro ide u poslu pa nisam mnogo zabrinut ali ne želim da visoko letim jer se uvijek može pasti, - zaključio je Knindža stalno obarajući nove rekorde u ispijanju piva koje mu je i dalje najomiljenije piće.
- Šta ću kada bez pive ne mogu, to mi je najveći porok. Svako mora imati nešto loše a moja supruga je sretna što više volim pivo nego žene, naročito tuđe. Zato, kadea pođem na puta, ona mi u šali dobaci, samo se ti pive i mikrofona prihvati a mi ćemo se već nekako snaći, - dodao je Baja. Veće slike ovdje... [1] [2]

Autor: Milan Pilipović
22.02.2006

Ambasador Evropske komisije za BiH Majkl Hemfriz i minsiatr zdravlja RS u tehničkom mandatu dr Ivo Komljenović u petak su u Gradišci svečano pustili u rad dvije ambulante porodične medicine. Riječ je o sastavnom dijelu projekta „Podrška reformi zdravstvenim ustanovama BiH od 2004. do 2006. godine“, koju finansijski podržavaju Evropska komisija i Svjetska zdravstvena organizacija, a koju sprovode Ministarstvo za civilne poslove BiH zajedno sa entitetskim ministarstvima zdravlja.
Obraćajući se prisutnim medicinskim radnicima, predstavnicima državne, entitetske i opštinske vlasti ,Ambasador Hemfriz rekao je da Evropska komisija želi da započetim reformama podigne na veći nivo primarnu zdravstvenu zaštitu u BiH, te da se obezbijedi bolji standard u zdravstvu.
-Porodična medicina u BiH stigla je daleko iznad inicijalne pilot faze. Ovaj model se može preporučiti i drugim sektorima, a primjer iz Gradiške trebaju slijediti i druge opštine u BiH, rekao je ambasador Hemfriz, najavivši tom prilikom i nove aktivnosti.
-Veoma brzo, čim se stvore zakonske pretpostavke, a ministar Halilović me uvjerava da se na tome radi, pristupićemo aktivnostima na izradi legistative Jedinstvene agencije za lijekove, rekao je Hemfriz.
Direktor Doma zdravlja prim. dr Savo Stanišljević, upoznao je visoke zvaničnike da ovoga trenutka porodična medicina u Gradišci radi na nivou od 40 odsto, te da će do polovine ove godine taj nivo iznositi 67, a krajem naredne godine 90 procenata.
-U sedam gradskih ambulanti trenutno radi 13 timova porodične medicine, dok 15 timova radi u još 11 ambulabnti na terenu. Da bismo zaokružili proces potrebna su nam još četiri ljekara i 20 obučenih medicinskih sestara, rekao je dr Stanišljević.
Koordinator Svjetske zdravstvene organizacije za BiH Haris Hajrulahović najavio je nastavljanje aktivnosti razvoja koncepta porodične medicine, a ministar civilnih poslova u Vijeću ministara BiH Safet Halilović obećao je da će Vijeće ministara i bh parlamentarci na vrijeme stvarati sve potrebne pretpostavke za daljnje reforme zdravstva u državi.
Nakon svečanog otvaranja dvije ambulante porodične medicine, ambasador Hemfriz zajedno sa ostalim gostima obišao je još nekoliko objekata Doma zdravlja u Gradišci. Veće slike ovdje... [1] [2] [3]

Autor: Boško Grgić
21.02.2006

U subotu 4. februara 2006. godine održan je osmi Svetosavski turnir u stonom tenisu u Spomen domu u Donjim Podgradcima u organizaciji Mjesne zajednice Donji Podgradci. Na turniru se ove godine pojavilo najviše takmičara dosad što je pozitivno uticalo na kvalitet takmičenja. Organizatori se nadaju da će se ovaj trend nastaviti i da će turnir tako postati poznat i van granica naše opštine.
Na turniru je učestvovalo 30 takmičara. Ovogodišnji turnir će ostati upamćen i po tome što je do sada naprikosnoveni pobjednik ovaj put pobjeđen. Naime Šinik Danijel je bio pobjednik svih dosadašnjih turnira a ove godine ga je nadigrao Kalinić Slobodan. Konačan poredak je sledeći: prvo mjesto Kalinić Slobodan, drugo mjesto Šinik Danijel i treće mjesto Dujić Zlatko. Poslije turnira upriličen je ručak u kafani Košuta gdje se organizator pobrinuo za dobro druženje uz hranu, piće i muziku. Veće slike ovdje... [1] [2] [3]

Autor: Mirko
20.02.2006

U gradiškoj folkoteci "Milenijum" u petak 17. februara čak 1000 ljudi došlo je da vidi i čuje nasljednike dvojice pjevačkih idola, sina Sinana Sakića Medu i Dejana Aličića, sina Ljube Aličića. Njih dvojica, inspirisani atraktivnom plesačicom u kavezu već prilikom prvog bloka potvrdili su da nisu zalutali na estradu. Posebno je publika s velikim interesovanjem, čak i malo sumnjičavo očekivala izlazak na scenu Dejana Aličića popšto su već upoznali kvalitete Mede Sakića jer je on ovdje već gostovao. Medjutim, sve dileme su brzo otrkonjene jer je oko ponoći i Dejan hrabro uzeo mikrofon i zapjevao pjesme sa svog prvog albuma koji uskoro treba da bude objavljen. Publika je odahnula te počela naglas komentarisati da je po mnogo čemu nadvisio poznatog oca Ljubu.
- Kada zapjevam svi misle da kopiram Ljubi što mi ne pada na pamet, jednostavno takav sam i ne mogu se mijenjati mada bih to rado učinio. Inače, pjesme za moj album uradili su, medju ostalim Mića Nikolić i Bane Vasić dok je Ljuba uglavnom bio kontrolor i na kraju rekao da sam i kod njega položio, - rekao je Dejan dok je i Medo najavio novi album kojeg su uradili Pera Stokanović i Srki Boj:
- Hit će biti pjesma "Danas mi se draga udaje" a o izdavaču će odlučiti Sinan, ovlastio sam ga za to, - istakao je Medo Sakić. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4]

Autor: Milan Pilipović
16.02.2006

Radnici „Ratarstva“ iz Nove Topole organizovali su u srijedu višečasovne mirne proteste, u znak negodovanja prema poslodavcu, Direkciji za privatizaciju i Ministarstvu poljoprivrede RS. Ratari su nezadovoljni činjenicom da još uvijek nisu dobili tri prošlogodišnje i jednu ovogodišnju platu, te da im u tom periodu nisu uplaćeni doprinoasi za penziono i zdravstveno osiguranje. Nakon okupljanja u krugu preduzeća, radnici su se uputili u protestnu šetnju do pola kilometra udaljene upravne zgrade. Predsjednik Sindikalne organizacije „Ratarstva“ mr Željko Vujić ističe da je glavni krivac za probleme u ovom preduzeću sadašnja Vlada RS.
-Ministarstvo poljoprivrede RS u istu ravan stavilo je koncesionare i uzurpatore državnog poljoprivrednog zemljišta. Upravo zbog toga su nastali i problemi, jer vlasnik „Ratarstva“ nije ušao u posjed imovine pa se sada pravda da shodno tome nije mogao ni organizovati proizvodnju i plaćati radnike. Tražimo pomoć od Inspekcije rada i Direkcije za privatizaciju RS, koja treba da reaguje na činjenicu da se ne poštuju obaveze prema radnicima, rekao je Vujić.
Radnici „Ratarstva“ nezadovoljni su i činjenicom da svi radnici ovoga preduzeća nisu u istom položaju, već da postoji nekoliko kategorija. To je potvrdila i Koviljka Šokčević, članica Izvršnog odbora sindikata.
-Postoji jedna grupa radnika koja ne dolazi na posao i ne prima platu. Oni su se snašli i ćute. Druga grupa radnika radi , a ne prima platu, dok treća grupa, a riječ je o poslušnicima, dolaze na posao i primaju redovno plate. Nije nam jasno zbog čega nam plate kasne kada iza sebe imamo uspješnu berbu i žetvu, rekla je Šokčevićeva.
Rukovodilac proizvodnje u preduzeću Savo Ugren takođe smatra da je glavni krivac za stanje u „Ratarstvu“ Vlada, odnosno Ministarstvo poljoprivrede RS.
-Zbog inertnosti sadašnjeg Ministartva poljoprivrede RS izgubili smo u nepovrat godinu dana. Zbog toga ni poslodavac nije mogao rješavati problem prekobrojnih radnika, jer ni u jednom trenutku nije znao koliko će obrađivati poljoprivrednog zemljišta, rekao je Ugren.
Ukoliko uskoro ne dobiju odgovore na svoje zahtjeve,radnici „Ratartsva“ najavili su potpunu obustavu rada. Radnici su najavili potpuno jedinstvo većine zaposlenih, a radi se o kolektivu od oko 180 radnika. Veće slike ovdje... [1] [2] [3]

Autor: Boško Grgić
16.02.2006

Opštinska organizacija Crvenog krsta iz Laktaša pokrenula je veliku humanitarnu akciju prikupljajući knjige za Narodnu biblioteku u Gradiški, čiji fond je u potpunosti uništen u katastrofalnom požaru u Domu kulture. Ovoj akciji, prema navodima Slavice Bašić, sekretarice laktaškog Crvenog krsta, prvi su se odazvali učenici osnovnih škola u Laktašima, Slatini i Aleksandrovcu. Sakupljeno je 387 knjiga koje će tokom ove sedmice biti dostavljene gradiškoj biblioteci.
Pomoć za obnovu ustanova kulture u gradu na Savi najavio je i Tamburaški orkestar iz Banjaluke koji će održati 12 koncerata u humanitarne svrhe. Direktor orkestra Spomenko Guzijan na ovonedjeljnoj konferenciji za novinare u Banjaluci istakao je da će prvi koncert biti održan sredinom marta u Prijedoru a potom u Prnjavoru, Kozarskoj Dubici, Doboju, Laktašima, Srpcu, Brčkom, Bijeljini, Trebinju, Nevesinju, Banjaluci i Gradiški.
U akciju za pomoć obnovi Doma kulture uključili su se i slikari koji su u Laktašima organizovali prodajnu izložbu u korist kolega z Gradiške čiji ateljei su nestali u požari.
- Ukupno 42 slike priložilo je 38 slikara koji su većinom učestvovali na likovnim kolonijama u Gradiški., - izjavila je Ljiljana Čovičković, direktorica Doma kulture u Laktašima koji je, zajedno s Narodnim univerzitetom iz Srpca i Galerijom umjetnosti iz Laktaša domaćin izložbe koja će biti otvorena do 26. februara.
Veća slika ovdje...

Autor: Milan Pilipović