27.08.2013

Gradiško Udruženje Poljaka i prijatelja Mak, ovih dana ugostiće veliki broj svojih sunarodnika koji danas žive u Poljskoj, ali su rođeni na području Bosne i Hercegovine. U Ćelinovcu, selu gradiške opštine davne 1895. godine osnovana je prva kolonija Poljaka. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine u BiH je živjelo 10.975 Poljaka, koji su bili organizovani u 12 svojih zemljoradničkih kolonija. Do 1930. godine taj broj se popeo na 30.000 poljskih doseljenika. Prema nekim podacima, na području gradiške danas živi oko 150 Poljaka. U srbačkoj opštini od 11 sela, pet nosi nazive sela u kojima su nekada živjeli Poljaci. To su Novi Martinac, Rakovac, Grabašnica, Kunova i Gumjera. Oni su kao kolonisti na ove prostore stigli 1905.godine,a u Poljsku su se vratili nakon Drugog svjetskog rata. Načelnik opštine Drago Ćirić, nedavno je posjetio opštinu Novogrođec, u kojoj se sreo sa građanima koji uglavnom vode porijeklo od poljskih porodica koje su više od šest decenija živjele na području opštine Srbac. Ukrajinci koji žive u Bosni i Hercegovini danas su uglavnom naseljeni na području Republike Srpske u mjestima Banja Luka, Prnjavor, Kozarac-Trnopolje, Derventa, Laktaši,Gradiška i Srbac. U krajeve Bosne i Hercegovine dolaze krajem 19. i početkom 20. vijeka iz Zapadne Galicije -Ukrajina. 1879. godine doseljeno je prvih 14 porodica iz sjeverozapadne Njemačke.Te porodice su osnovale novo naselje Vindhorst, današnju Novu Topolu.Sa sobom su donijeli do tada nepoznato oruđe i mašine, nove poljoprivredne kulture i najproduktivnije pasmine stoke. Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu češki doseljenici su osnivali svoje kolonije, koje su bile organizovane po prirodi posla kojim su se oni bavili. Tako je postojala administrativno-industrijska kolonija u većim gradovima. zemljoradničke kolonije bile su u Mačinom Brdu kod Prnjavora, Novoj Vesi kod Srpca, Novoj Topoli i Vranduku. Treća vrsta čeških kolonija bila je zemljoradničko-rudarsko-administrativna kolonija, kakva je postojala u Prijedoru. Teški uslovi života u pojedinim italijanskim krajevima, koji su bili pod Austrougarskom vlašću, naveli su tamošnje italijansko stanovništvo da krene u potragu za boljim životnim uslovima. Tako su u BiH počeli da pristižu doseljenici iz Italije. Naselili su se u velike gradove, ali i krajeve oko Prnjavora, posebno u mjestu Štivor, u kojima su se nadali da će naći posao i imati bolji život. U Mahovljanima je nedavno, povodom 130 godina od početka doseljavanja u ovaj kraj, stiglo više od 100 Italijana iz Trenta, čiji su preci živjeli u ovom području. U cilju očuvanja i njegovanja kulture i tradicije svog naroda, danas djeluju brojna udruženja koja predstavljaju sponu između ovih prostora i matičnih zemalja.Kulturna, sportska, pa i privredna saradnja dobijaju sve više na značaju. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
27.08.2013

Ljeto je godišnje doba kada vatrogasci očekuju da će zbog suše i visokih temepratura imati pune ruke posla. Međutim ove godine je na području opštine Gradiška intervencija bilo u pola manje nego lani. “Od početka godine do danas Profesionalna vatrogasna jedinica imala je 125 intervencija, što je za pedeset posto manje u odnosu za isti period prošle godine” kaže starješina Profesionalne vatrogasne jedinice Gradiška Goran Stojaković. “Manji broj intervencija znači da su i smanjeni materijalni troškovi vatrogasne jedinice” rekao je Stojaković. On dodaje da iako je bilo manjen posla vatrogasci ne mogu odahnuti. “Septembar je mjesec gdje se javljaju rizici od požara na otvorenom prostoru nakon berbe kukuruza i pripreme poljoprivrednog zemljišta za jesenju sjetvu. To je inače i kritičan period kada je povećan broj požara. Želimo da napomenemo da Odluka o mjerama zaštite od požara kojom su utvrđene posebne mjere zaštite u svrhu spriječavanja nastanka i širenja požara, njegovog suzbijanja, spašavanja ljudi, imovine i drugih materijalnih dobara traje do prvog oktobra, te sugerišemo građanima da vode računa i da sačekaju povoljnije vremenske uslove” rekao je Stojaković. Ukoliko se nebudete pridržavali preporuka starješine vatrogasne jedinice Gorana Stojakovića uslijediće i kazna koja za paljenje i izazivanje vatre na otvorenom prostoru za fizička lica iznosi od 100 do 1000 KM. Inače iz godine u godinu najčešći uzroci požara na otvorenom prostoru su ljudska nepažnja ili namjerna paljevina. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
27.08.2013

Iako je polazak učenika osnovne škole „Vasa Čubrilović“ ovog septembra bio upitan zbog lošeg stanja ove obrazovne ustanove, nastava u njoj ipak će se odvijati po redovnom planu i programu, kao i u svim drugim školama gradiške opštine. Potvrdio je ovo načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti Dane Malešević. „Škola će krenuti sa realizacijom nastave. S tim da ćemo na narednom sastanku sa ministrom Mutadžbijom vidjeti koje su to mogućnosti da se parcijalno krene u realizaciju projekta koji je škola dostavila Ministarstvu prosvjete i kulture, a cilj je prvenstveno da se riješi krov, te da se do kraja godine uradi i stolarija“. Malešević je Dodao da su planirani određeni radovo tokom ljeta na obnovi ove škole ali da se do sada nije krenulo u realizaciju zbog nedostatka materijalnih sredstava. Osim centralne gradiške škole još je nekoliko objekata u lošem stanju. Škola u Dubravama takođe ima problem krova kao i sanitarnog čvora, te pojedinih unutrašnjih nedostataka. Na području opštine Gradiška samo jedno područno odjeljenje je ugašeno i to odjeljenje škole „Mladen Stojanović“ u Trebovljanima koje je imalo 2 učenika. Oni će osnovno obrazovanje nastaviti u školi u Vrbaškoj, a nastavno osoblje biće takođe raspoređeno. Sa ovim izmjenama u odnosu na školsku 2012/2013 godinu, u centralnim školama ove školske godine biće upisano 377 prvačića, a u područnim njih 72. S obzirom da tokom ove godine nije došlo do pada broja učenika u odnosu na proteklu, Malešević dodaje da neće biti ni problema sa viškom nastavnog osoblja, već je eventualno moguće premještanje i popunjavanje normi u nekoj od ostalih osnovnih škola. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
26.08.2013

Iz godine u godinu, raste broj pacijenata koji imaju alergijske reakcije na polen ambrozije, ali i na druge alergene iz prirode. Procjenjuje se da je oko 10 stanovništva alergično na polen ambrozije. Upravo ovaj period je veoma neugodan za alergičar, zbog cvjetanja ove korovske biljke i oslobađanja poelna koji izaziva reakciju. „Najkritičniji period je od polovine avgusta do sredine oktobra, upozorava dr Gordana Ilić Božić, pneumoftiziolog i dodaje da su najčešće manifestacije alergijske upale nosne sluznice, zatim suzenje i svarb ociju, kasalj. Osim uobičajenih simptoma, mogu se javiti i na koži u vidu crvenila i svraba, te promjena u digestivnom sistemu. Obaveza suzbijanja i uništavanja ambrozije regulisana je republičkom Odlukom iz 2007. godine. Prema ovoj Odluci, za čije provođenje su nadležni Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i inspekcijske službe, kazne su izuzetno visoke: od 700 KM za fizičko lice, do čak 5 000 za pravne subjekte. U okviru redovnih aktivnosti, kontrolu suzbijanja i uništavanja ove biljke provodi Komunalna policija, koja je od jula do danas izdala oko 20 rješenja za uređenje površina. Kazne za neizvršenje rješenja se kreću od 100 do 500 KM. Na nivou Opštine u toku je izrada Odluke o komunalnom redu, koja će regulisati i ovu oblast.Ona bi se u formi Nacrta uskoro mogla naći pred odbornicima na jednom od narednih zasjedanja opštinskog parlamenta. Za alergičare je najbolja preventiva izbjegavanje boravka na otvorenom, posebno u periodu kada je koncentracija polena veoma visoka, ujutro od 5 do 10 časova.Savjetuje se češće presvlačenje, pranje kose, osvježavanje stambenih prostora i obavljanje poslova u periodu nakon kiše, kada je koncentracija polena najmanja. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
26.08.2013

Na obali Save uspješno je okončana Treća kajak-kanu regata koja je okupila brojne takmičare i goste iz cijele BiH kao i ekipu iz Slovenije. 127 mladih iz 8 klubova, takmičilo se u 32 trke. Za domaće kajakaše ovogodišnja regata bila je više nego uspješna. U generalnom plasmanu zauzeli su 2 poziciju sa 174 boda, iza kluba „550“ iz Žepča, i okitili se brojnim medaljama. Već treću godinu od kako se regata organizuje, u gradu na Savi takmiči se i dio ekipe iz Maglaja. Ove godine došli su sa velikim ambicijama. KKK „ Premium“ iz Broda, broji 20 članova, od kojih je 7 boravilo u Gradišci, a okitili su se sa tri medalje. Na konačnoj rang listi zauzeli su 7 poziciju, ali su zadovoljni jer su tek na početku, s tim da su nakon dugo godina obnovili članstvo u Savezu RS i BiH. Istakli su odlične uslove u kojima gradiški kajakaši rade. „Drago mi je što je veliki broj klubova stigao jer su domaćini jako gostoljubivi. Drago mi je i što sam vidio u kakvim uslovima rade u odnosu na naš klub,jer su uslovi odlični, obala je lijepa a Sava ovde ima dobar tok“ priča Hilmija Hodžić, iz KKK„Premium“, iz Broda. Kajakaši kluba „Drina“ iz Zvornika, u generalnom poretku osvojili su 3. Mjesto sa 127 bodova. Na regatu je došlo 13 takmičara, sa trenerom Mustafom Tuhčićem. Kao i ostali učesnici i Tuhčić je, do prolaznog nevremena, bio prezadovoljan organizacijom i samim uslovima tokom takmičenja. Uprkos nevremenu koje je na kratko poremetilo takmičenje, i organizatori su prezadovoljni konačnim ishodom. „Na kraju se sve dobro završilo. Do sada naš klub nije ostvario ovakav rezultat, jer je prvi put da smo mi u ukupnom plasmanu zazuzeli jedno od prva tri mjesta“ ,ističe Momo Brajić, predsjednik kajak-kanu kluba “Sava“, Gradiška. Dodao je da je zadovoljan uspjehom gradiških kajakaša koji su na 10 trka osvojili zlatnu medalju, na 3 srebrnu te na 3 bronzu. Za domaći klub takmičilo se 13 mladih sportista, a ukpno su osvojili 26 medalja. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [6] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
26.08.2013

Nakon dugotrajnog sušnog perioda napokon je u naše krajeve stiglo osvježenje. Kiša koja je padala tokom cijele noći zasigurno je najviše obradovala poljoprivrednike koji su je željno iščekivali skoro dva mjeseca. “Za neke sorte je i prekasno, a za neke je dobro došla. Tako da ćemo moći da postignemo onu krupnoću i onaj kvalitet koji smo i očekivali” kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS. Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara RS smatra da je kiša dobro došla jer će ratari smanjiti navodnjavanje. Prema mišljenju stručnjaka ove padavine su dragocjene i imaju veliki značaj za poljoprivredu Lijevča polju. Iako je stigla u zadnji čas kiša je svakako dobro došla jabukama, međutim može se reći da je zakasnila kada je riječ o zametanju cvjetnih pupoljaka za sljedeću godinu. “Što se tiče ratarskih kultura možemo reći da je ova kiša došla za kukuruz stigla u zadnji momenat s tim da neka zemljišta koja su bila puno šljunkovita možemo reći da je zakasnila” kaže mr Dalibor Dončić, diplomirani inžinjer poljoprivrede. Pored dugotrajne suše koja je zahvatila naše krajeve negativan uticaj posljednjih godina ima i nepovoljan rapored padavina koji takođe ima značajan uticaj na poljoprivrdne proizvođače.Kritični mjeseci kažu stručnjaci su jul i avgust. Dončić smatra da se sa znanjem i ulaganjem u sisteme za navodnjavanje mogu ublažiti negativni apekti suše. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [6] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
24.08.2013

Gradiška se posljednjih dvadesetak godina mnogo mijenjala. Najveće promjene počele su u poslijeratnom periodu, kada se krenulo u rekonstrukciju užeg centra grada. Tako danas grad na Savi ima jedan sasvim nov, moderan izgled s tim da je zadržan i dio starih građevina kao simbola jednog vremena. „Svaki objekat na svoj način ima duha, bez obzira u vremenu u kojem se gradio. Stari,a i novi objekti lijepi su na svoj način“ kaže šef Odsjeka za urbanizam Milan Hrvačević. On dodaje da je jedna od najljepših građevina iz starijeg perioda stara zgrada Opštine, dok i objekti novogradnje zadovoljavaju sve estetske standarde. Objekte novogradnje u odnosu na ranije periode, odlikuje jednostavnost u formi i u izgledu fasade.Hrvačević je stava da su nakon rata urbani dijelovi grada postali previše takoreći tijesni. Sa brojnijim stanovništvom, te samim tim i većim brojem vozila, trebao bi se mijenjati i izgled saobraćajnica. Velika pažnja, ističe šef Odsjeka za urbanizam, trebala bi u budućnosti biti posvećena uređenju prostora za najmlađe Gradiščane. Iako se u regiji ističe kao jedan veoma lijep gradić, Gradiška bi trebala još da se razvija i širi kako u pogledu urbanizma, izgradnje i parkova ali i parking prostora, tako i u privrednom smislu i poboljšanju društvenog života. Uprkos nedostacima Gradiška ima brojne dobre strane te i domaće stanovništvo i prolaznici imaju pozitivan stav o gradu na Savi. Godine nose svoje, te ono što je danas novo sutra će već ostariti. S toga je potrebno svakodnevno raditi na održavanju gradskih površina, ustanova, poslovnih i stambenih i objekata, i na najljepši mogući način doprinositi boljem životu svih stanovnika naše opštine. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
23.08.2013

Služba Hitne pomoći u Gradišci ovih dana dobila je dva nova santiteska vozila, za čiju nabavku su Dom zdravlja i Opština Gradiška obezbijedili oko 100 000 KM.Vozila su bila neophodna s obzirom da su postojeća bila u veoma lošem stanju. „Sada rasolažemo sa tri vozila, pored dva nova, imamo jedno starije koje je u vrlo dobrom stanju“, tvrdi Zlatko Kotaraš, načelnik Službe hitne pomoći i dodaje da je sa vozilima obezbijeđena i sva potrebna oprema za hitan transport pacijenata, defibrilatori, sredstva za imobilizaciju, kiseonik i drugo. Broj hitnih medicinskih intervencija varira.Najmanje dvije dnevno, a ponekad se interveniše i po 5 ili šest puta.Uglavnom se radi o hitnim kardiološkim i neurološkim stanjima, i saobraćajnim udesima. Obnova voznog parka, svakako, ima više prednosti, i za pacijente, ali i za medicinsko osoblje koje izlazi na intervencije. Načelnik Službe hitne pomoći kaže da se na teren ranije izlazilo sa starim, veoma nepouzdanim vozilima, kojima je u svakom momentu prijetio kvar na terenu.Sada je bezbjednije i medicinsko osoblje i pacijenti koje prevozimo“, dodaje dr Kotaraš. U planu je da se nabavi još jedno vozilo za potrebe Službe hitne pomoći, koje bi bilo korišteno u vanrednim situacijama. Dom zdravlja je osim obnove voznog parka Službe hitne pomoći, obezbijedio i dva vozila za potrebe Patronažne službe. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
23.08.2013

Suša je i ove godine ne mnogim poljoprivrednim parcelama uništila ljetinu, a samo je mali broj onih koji su na neki način uspjeli spasiti urod. Smail Cimirotić iz Dubrava sije kukuruz a zahvaljujući iskustvu dugom skoro pola vijeka, našao je način da spasi urod žitarice od koje živi. S obzirom da je zemljište koje obrađuje nadomak rijeke Save, uvidio je veliku korist od navodnjavanja. „Na ovim parcelama sam šestu godinu, i ovde dobro uspijevaju kukuruzi zvani limani. Zemlja je vrlo kvalitetna ali je teška za obradu. S obzirom da nema kiše, prinuđeni smo takvu zemlju da navodnjavamo. Da sam malo ranije počeo, imao bih još bolje prinose“, ističe Cimirotić koji dodaje da je u svemu uspio zahvaljujući subvencijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Pravo na podsticajna sredstva za izgradnju sistema za navodnjavanje imaju udruženja korisnika voda za navodnjavanje, fizička i pravna lica. Zahtjevi za isplatu podsticaja mogu da se podnesu do kraja devetog mjeseca tekuće godine a maksimalan iznos podsticaja koji podnosilac zahtjeva može da ostvari je 70 000 KM. „Visina podsticajnih sredstava iznosi 40% od investiranih sredstava ako je nosilac poljoprivrednog gazdinstva stariji od 35 godina. Za mlađe od 35 godina, podsticaj je 50%. Ukoliko je oprema sistema za navodnjavanje kupljena u RS podsticaj se povećava za dodatnih 10%“, dodao je Kecman. Koristi od navodnjavanja, a posebno uz prethodno pomenute subvencije, svjesni su i voćari potkozarskog kraja. Dragoja Dojčinović u Potkozarju ima 17 hektara voćnjaka, te je sve pod sistemom za navodnjavanje, takozvanim sistemom „kap po kap“. „Velika je razlika među parcelama koje se navodnjavaju i onih koje se ne navodnjavaju. Na navodnjavanom zemljištu prinosi su mnogo veći i kvalitet je mnogo bolji, ima više prve klase voća“, ističe Dojčinović. Šef Odsjeka za poljoprivredu Odjeljenja za privredu opštine Gradiška Milutin Misimović, ističe da je u današnje vrijeme teško zamisliti poljoprivrednu proizvodnju bez sistema za navodnjavanje, a pogotovo teško očekivati visoke i kvalitetne prinose. Dodaje da su, za razliku od prethodne godine kada je na području opštine od 12000 do 13000 hiljada hektara poljoprivrednih površina bilo pod kukuruzom, ove godine te brojke duplo manje. Zahvaljujući navodnjavanju Cimirotić je spasio ovogodišnju ljetinu, te se nada da će prinos ove godine prelaziti 10 tona po hektaru. 5600 dunuma Cimirotićevih kuruza dijele tek kanali od drugih parcela koje nisu navodnjavane. O koristi navodnjavanja stoga nije potrebno polemisati, ona je i na sam pogled veoma očigledna. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal
23.08.2013

Dugo očekivana rekonstrukcija puta Gornji Podgradci Mrakovica počela je početkom avgusta. Poslovi na sanaciji puta u dužini od dvadesetak kilometara povjereni su preduzeću Niskogradnja Laktaši. Riječ o dosta zahtijevnoj dionici.Put će biti nešto širi sa ojačanim bankinama. U toku su radovi na pripremi za proširenje. Sanacija ovog puta ima višestruk značaj, kako turistički tako i privredni. Najviše su se početku ovih radova obradovali Podrgadčani koji kažu da su to čekali punih davdeset pet godina. Novi i bolji put sigurno će značiti mještanima, ali i mnogim drugim ljudima koji često koriste ovu dioncu puta. Pored toga što će odlazak na planinu Kozara biti mnogo ugodniji i brži, lakše će se obavljati i drugi poslovi. Iz Šumskog gazdinstva Prijedor smatraju da će im novi put olakšati eksploataciju šume posebno u zimskom periodu. Oni u svemu ovom vide brojne prednosti. „Ova putna komunikacija će da spaja Gradišku sa Prijedorom, ali njih povezuje i Nacionalni park Kozara koji je od velikog značaja kako za turizam tako i za lokalno stanovništvo“ kaže Aleksandar Stojnić iz Šumskog gazdinstva Prijedor. Rekonstrukcija puta Gornji Podgradci Mrakovica u dužini od davdesetak kilometara košta će oko 25 miliona KM,a predviđeno je da se radovi na ovoj dionici završe za tri godine. Veće slike ovdje... [1] [2] [3] [4] [5] [VIDEO]

Autor: Info+ kablovski kanal